Za hiljade visokoobrazovanih građana Bosne i Hercegovine koji svoju profesionalnu budućnost vide u nekoj od zemalja Evropske unije, nostrifikacija fakultetske diplome predstavlja ključan, ali često i mukotrpan korak. Ovaj proces, kojim se strana diploma izjednačava sa domaćom, otvara vrata tržištu rada, ali sa sobom nosi i niz pitanja: Koliko traje? Koliko košta? I na kraju, da li se isplati? U ovom istraživačkom članku detaljno analiziramo proces nostrifikacije za tri popularna, a ne-medicinska zanimanja: arhitekta, pravnik i ekonomista, sa fokusom na Njemačku, Austriju i Sloveniju.
Šta je nostrifikacija i zašto je (uglavnom) neophodna?
Nostrifikacija, odnosno priznavanje inostranih visokoškolskih kvalifikacija, postupak je kojim se diploma stečena u jednoj državi, u ovom slučaju Bosni i Hercegovini, upoređuje sa kvalifikacijama zemlje u koju se pojedinac seli. Cilj je utvrditi da li je znanje stečeno na matičnom fakultetu ekvivalentno onome što se traži na tržištu rada ili za nastavak obrazovanja u inostranstvu.
Ključna razlika koja utiče na kompletan proces jeste da li je vaše zanimanje regulisano ili neregulisano.
- Regulisane profesije su one za čije je obavljanje zakonom propisana određena kvalifikacija i često licenca. Bez zvaničnog priznavanja diplome, odnosno nostrifikacije, obavljanje ovih poslova nije moguće. U ovu kategoriju spadaju zanimanja poput ljekara, medicinskih sestara, ali i arhitekata i pravnika.
- Neregulisane profesije, kao što je često slučaj sa ekonomistima, IT stručnjacima i menadžerima, ne zahtijevaju obaveznu nostrifikaciju. Ipak, posjedovanje zvaničnog dokumenta o priznavanju kvalifikacije može značajno olakšati pronalazak posla i pregovore o plati, jer poslodavcima pruža jasnu sliku o vašim kompetencijama.
Arhitekta: Put do priznanja kroz komore
Zvanje arhitekte u Njemačkoj i Austriji spada u regulisane profesije. To znači da je za samostalno obavljanje posla i korištenje zaštićene titule “arhitekt” neophodno upisati se u komoru arhitekata (Architektenkammer).
Njemačka:
- Nadležnost: Zahtjev za priznavanje diplome podnosi se arhitektonskoj komori u saveznoj pokrajini u kojoj planirate da živite i radite.
- Trajanje: Proces u prosjeku traje od 3 do 6 mjeseci, a u nekim slučajevima i duže, ukoliko je potrebna dodatna provjera ili dopunska obuka.
- Troškovi: Administrativne takse se kreću od 200 do 600 eura, u zavisnosti od pokrajine i složenosti slučaja. Na ovo treba dodati i troškove prevoda i ovjere dokumenata, koji mogu iznositi dodatnih nekoliko stotina eura.
- Uslovi: Pored ekvivalentnosti studijskog programa, često se traži i dokaz o dvogodišnjem radnom iskustvu u struci. Poznavanje njemačkog jezika, iako ne uvijek formalni uslov za samo priznavanje, ključno je za rad u struci.
Austrija:
- Nadležnost: Kao i u Njemačkoj, nadležne su pokrajinske komore arhitekata i inženjera (Kammer der ZiviltechnikerInnen, Architekten und Ingenieure).
- Trajanje i troškovi: Proces i troškovi su slični kao u Njemačkoj, a važno je napomenuti da se mogu tražiti i dodatni ispiti kako bi se nadoknadile eventualne razlike u nastavnim planovima.
Slovenija:
- Nadležnost: Za priznavanje diplome arhitekte nadležna je Inženirska zbornica Slovenije (IZS).
- Trajanje i troškovi: Proces je generalno brži i jeftiniji nego u Njemačkoj i Austriji. Takse se kreću do 200 eura, a sam proces može trajati od 30 do 60 dana.
Pravnik: Najveći izazov zbog razlika u sistemima
Nostrifikacija diplome pravnika iz Bosne i Hercegovine predstavlja najveći izazov. Razlog leži u suštinskim razlikama između pravnih sistema BiH i zemalja Evropske unije.
Njemačka i Austrija:
- Nadležnost: Zahtjev se podnosi pravosudnim ispitnim uredima (Justizprüfungsamt) ili univerzitetima koji nude pravne studije.
- Složenost: Priznavanje je izuzetno kompleksno. U praksi, direktna nostrifikacija koja bi omogućila rad kao advokat ili sudija je gotovo nemoguća bez dodatnog školovanja. Najčešće se zahtijeva polaganje velikog broja diferencijalnih ispita ili čak upisivanje dodatnih godina studija na njemačkom ili austrijskom fakultetu kako bi se steklo znanje o lokalnom pravnom sistemu.
- Trajanje i troškovi: Zbog obimnosti dodatnih ispita i mogućeg dodatnog studiranja, ovaj proces može trajati godinama i biti finansijski veoma zahtjevan.
Slovenija:
- Nadležnost: Zahtjev se podnosi Advokatskoj komori Slovenije (Odvetniška zbornica Slovenije), a potrebno je i aktivno znanje slovenačkog jezika.
- Uslovi: Iako je proces nešto jednostavniji nego u Njemačkoj i Austriji, i dalje je neophodno polaganje ispita iz poznavanja slovenačkog zakonodavstva. Za strane pravnike koji žele da rade pod profesionalnim nazivom iz svoje matične države, postoje određene olakšice, ali su njihove aktivnosti ograničene na savjetovanje o pravu matične zemlje i međunarodnom pravu.
Ekonomista: Fleksibilnost neregulisane profesije
Zvanje ekonomiste u većini slučajeva spada u neregulisane profesije, što proces priznavanja diplome čini znatno jednostavnijim i jeftinijim.
Njemačka:
- Nadležnost: Za ocjenu visokoškolskih kvalifikacija nadležna je Centralna kancelarija za inostrano obrazovanje (Zentralstelle für ausländisches Bildungswesen – ZAB).
- Postupak: Umjesto pune nostrifikacije, možete zatražiti “Ocjenu certifikata” (Zeugnisbewertung). Ovaj dokument upoređuje vašu diplomu sa njemačkim obrazovnim sistemom i služi kao zvaničan dokaz poslodavcima o nivou vaše kvalifikacije.
- Trajanje i troškovi: Proces za izdavanje ovog dokumenta traje oko 3 mjeseca, a taksa iznosi 200 eura za prvu diplomu.
Austrija i Slovenija:
- Nadležnost: U obje zemlje, za akademsko priznavanje diploma nadležni su ENIC-NARIC centri. U Austriji, ovo tijelo djeluje pri Saveznom ministarstvu obrazovanja, nauke i istraživanja, dok je u Sloveniji pri Ministarstvu za visoko obrazovanje, nauku i inovacije.
- Trajanje i troškovi: Takse se kreću od 100 do 200 eura, a procedura u prosjeku traje od 30 do 90 dana.
Da li se isplati?
Na osnovu prikupljenih informacija, odgovor na ovo pitanje zavisi od profesije, ali i od individualnih ambicija.
Za arhitekte, nostrifikacija je ne samo neophodna, već i veoma isplativa. Sa priznatom diplomom otvaraju se vrata ka bolje plaćenim poslovima, samostalnom radu i vođenju projekata, što je bez licence nemoguće.
Za pravnike, put je znatno teži i skuplji. Isplativost zavisi od spremnosti na dugogodišnje dodatno obrazovanje i ulaganje. Alternativa može biti zapošljavanje u kompanijama na pozicijama koje ne zahtijevaju pravosudni ispit, kao što su pravni savjetnici u oblasti međunarodnog poslovanja, gdje diploma iz BiH može biti relevantna.
Za ekonomiste, iako nostrifikacija nije obavezna, ona predstavlja pametnu investiciju. Zvanična potvrda o ekvivalentnosti diplome može biti presudna u procesu selekcije kandidata, omogućiti bolju startnu poziciju i veću platu.
Zaključak
Proces nostrifikacije fakultetske diplome iz Bosne i Hercegovine u zemljama Evropske unije je složen i zahtijeva temeljnu pripremu. Za regulisane profesije poput arhitekata i pravnika, on je neizbježan, dok je za ekonomiste preporučljiv. Troškovi i trajanje variraju, ali se mogu smatrati investicijom u budućnost koja donosi veće mogućnosti za zapošljavanje i profesionalni razvoj. Prije upuštanja u proces, ključno je detaljno se informisati o nadležnim institucijama, potrebnoj dokumentaciji i specifičnim zahtjevima za svaku profesiju i zemlju pojedinačno. Iako put može biti dug, za mnoge je priznata diploma ulaznica za uspješnu karijeru u Evropskoj uniji.
