Preseljenje u Švicarsku donosi brojne promjene i izazove, a za obitelji s djecom jedno od ključnih pitanja je sustav socijalne podrške, prvenstveno dječji doplatak (na njemačkom: Kinderzulage, francuskom: allocations familiales, talijanskom: assegni familiari). Ovaj vodič pruža detaljne informacije o pravima na dječji doplatak u Švicarskoj za strane državljane, s posebnim osvrtom na obitelji iz Bosne i Hercegovine, uključujući uvjete, iznose, dobne granice i prava staratelja.
Tko ima pravo na dječji doplatak u Švicarskoj?
Pravo na dječji doplatak u Švicarskoj nije vezano za državljanstvo, već prvenstveno za radni status i mjesto prebivališta. Glavni uvjeti su:
- Zaposlene osobe: Svi zaposlenici koji ostvaruju minimalni prihod podliježu pravu na dječji doplatak. Zahtjev se podnosi putem poslodavca, koji ga prosljeđuje nadležnoj kantonalnoj blagajni za obiteljske doplatke (Familienausgleichskasse). Doplatak se zatim isplaćuje mjesečno uz plaću.
- Samostalni poduzetnici: Osobe koje se bave samostalnom djelatnošću također imaju pravo na doplatak, a zahtjev podnose izravno nadležnoj blagajni za obiteljske doplatke u kantonu u kojem je njihova djelatnost registrirana.
- Nezaposlene osobe: Osobe koje su prijavljene kao nezaposlene i primaju naknadu, nemaju izravno pravo na dječji doplatak, ali mogu ostvariti pravo na dodatak na svoju naknadu za nezaposlene.
- Osobe koje ne rade s niskim primanjima: U nekim slučajevima i osobe koje ne rade, a imaju niska primanja, mogu ostvariti pravo na doplatak, ovisno o kantonalnim propisima.
Strani državljani, uključujući i one iz Bosne i Hercegovine, koji legalno žive i rade u Švicarskoj te posjeduju važeću boravišnu dozvolu (najčešće B ili C), imaju ista prava na dječji doplatak kao i švicarski državljani, pod uvjetom da ispunjavaju navedene uvjete.
Promjene za državljane BiH: Novi sporazum o socijalnom osiguranju
Ključna promjena za obitelji iz Bosne i Hercegovine nastupila je 1. rujna 2021. godine, kada je na snagu stupio novi Sporazum o socijalnom osiguranju između Švicarske i BiH. Prema informacijama švicarskog Saveznog ureda za socijalno osiguranje (BSV), obiteljski doplatci (dječji doplatak i dodatak za obrazovanje) više nisu dio ovog sporazuma.
Što to znači u praksi?
To znači da osobe koje rade u Švicarskoj, a čija djeca žive u Bosni i Hercegovini, načelno više nemaju pravo na isplatu švicarskog dječjeg doplatka za tu djecu. Pravo na doplatak za djecu koja žive u inozemstvu (“izvoz doplatka”) sada je uglavnom ograničeno na djecu koja žive u zemljama EU/EFTA. Izuzetak od ovog pravila su zaposleni u poljoprivredi, za koje i dalje vrijede posebni propisi.
Dakle, obitelji iz BiH mogu ostvariti pravo na dječji doplatak u Švicarskoj primarno za djecu koja zajedno s njima žive u Švicarskoj.
Iznosi doplatka i dobne granice za djecu
Iznosi dječjeg doplatka razlikuju se od kantona do kantona, ali postoje minimalni iznosi propisani na saveznoj razini. Kantoni mogu odrediti i veće iznose.
Generalno, sustav se dijeli na dvije vrste doplatka:
- Dječji doplatak (Kinderzulage): Isplaćuje se za djecu do navršene 16. godine života. Minimalni savezni iznos je 200 CHF mjesečno po djetetu. Za djecu koja zbog bolesti ili invaliditeta nisu sposobna za rad, ovaj doplatak se može isplaćivati do navršene 20. godine.
- Dodatak za obrazovanje (Ausbildungszulage): Isplaćuje se za djecu i mlade od 16. do navršene 25. godine života koji se nalaze na školovanju ili stručnom osposobljavanju (npr. fakultet, zanat). Minimalni savezni iznos je 250 CHF mjesečno po djetetu.
Mnogi kantoni isplaćuju i veće iznose. Na primjer, kanton Ženeva isplaćuje 311 CHF kao dječji doplatak i 415 CHF kao dodatak za obrazovanje, dok kanton Zug isplaćuje 300 CHF za obje kategorije.
Pravo staratelja na dječji doplatak
Zakon u Švicarskoj prepoznaje i prava drugih osoba osim bioloških roditelja koje se brinu o djeci. Pravo na dječji doplatak mogu ostvariti i:
- Usvojitelji za usvojenu djecu.
- Staratelji (skrbnici) koji su preuzeli brigu o djeci.
- Očuh ili maćeha za pastorčad koja živi u zajedničkom kućanstvu.
- Bake i djedovi te braća i sestre ako pretežno uzdržavaju dijete.
Ključni uvjet je da osoba koja podnosi zahtjev stvarno i pretežno snosi troškove uzdržavanja djeteta. U slučaju razvedenih ili razdvojenih roditelja, pravo na doplatak prvenstveno ima onaj roditelj s kojim dijete živi i koji ima primarno skrbništvo.
Zakoni i propisi
Osnovni pravni okvir za dječji doplatak u Švicarskoj je Savezni zakon o obiteljskim dodacima (Bundesgesetz über die Familienzulagen – FamZG). Ovaj zakon postavlja temeljna pravila i minimalne iznose. Međutim, svaki od 26 kantona ima vlastiti zakon kojim detaljnije uređuje visinu doplatka, uvjete i procedure na svom teritoriju, zbog čega postoje značajne razlike diljem zemlje.
Za zaposlene osobe, primjenjuju se propisi kantona u kojem se nalazi sjedište njihovog poslodavca, a ne nužno kantona u kojem žive.
Važno je znati:
- Samo jedan doplatak po djetetu: Bez obzira na to što oba roditelja mogu biti zaposlena, za jedno dijete se može isplaćivati samo jedan doplatak. Postoje pravila prednosti koja određuju koji roditelj ima primarno pravo na isplatu.
- Doplatak se ne isplaćuje automatski: Potrebno je podnijeti zahtjev. Ako to ne učinite, možete retroaktivno potraživati doplatak za najviše pet godina unatrag.
- Promjene se moraju prijaviti: Svaku promjenu koja može utjecati na pravo na doplatak (promjena posla, prekid školovanja djeteta, preseljenje) dužni ste prijaviti poslodavcu, odnosno nadležnoj blagajni.
Za sve detaljne informacije i podnošenje zahtjeva, obitelji iz BiH koje žive i rade u Švicarskoj trebaju se obratiti svom poslodavcu ili direktno nadležnoj kantonalnoj blagajni za obiteljske doplatke (Familienausgleichskasse).
