Dobrovoljni povratak u BiH: Vodič za novi početak u domovini

Nakon godina provedenih u inozemstvu, odluka o povratku u Bosnu i Hercegovinu predstavlja velik i važan životni korak. Iako vođena željom za povratkom korijenima i obitelji, ova odluka sa sobom nosi i niz administrativnih i logističkih izazova. Od pravilne odjave u stranoj zemlji do priznavanja stečenog radnog staža i istraživanja prilika za pokretanje vlastitog posla, ključ uspješnog povratka leži u dobroj pripremi i informiranosti.

Prvi korak: Uredna odjava iz inozemstva

Prije samog pakiranja kofera, neophodno je administrativno zatvoriti poglavlje života u inozemstvu. Ovaj proces osigurava da nećete imati pravnih ili financijskih problema u budućnosti. Procedura se razlikuje od države do države, no osnovni koraci su slični.

U Njemačkoj:

Odjava prebivališta (Abmeldung): Najvažniji korak je odjava adrese u nadležnom uredu za prijavu građana (Bürgeramt ili Meldeamt). To je potrebno učiniti unutar dva tjedna od iseljenja. Potvrda o odjavi (Abmeldebescheinigung) ključan je dokument za sve daljnje korake.
Odjava zdravstvenog osiguranja (Krankenkasse): S potvrdom o odjavi prebivališta, potrebno je raskinuti ugovor sa zdravstvenim osiguranjem.
Porezna uprava (Finanzamt): Obavijestite porezni ured o svom odlasku kako biste riješili sve eventualne preostale porezne obveze.
Ostale odjave: Ne zaboravite otkazati ugovore za stan, struju, internet, telefon, kao i zatvoriti bankovni račun ako ga ne namjeravate više koristiti.

U Austriji:

Odjava prebivališta (Meldezettel Abmeldung): Slično kao u Njemačkoj, obavezni ste odjaviti svoje prebivalište u nadležnom prijavnom uredu (Meldeamt).
Odjava socijalnog osiguranja (Sozialversicherung): Potrebno je obavijestiti nadležnu ustanovu socijalnog osiguranja o prestanku radnog odnosa i odseljenju.
Otkazivanje ugovora: Primjenjuju se ista pravila kao i u Njemačkoj za otkazivanje svih uslužnih i stambenih ugovora.

Prijenos radnog staža: Vaša mirovina je sigurna

Jedna od najvećih briga povratnika jest hoće li radni staž stečen u inozemstvu biti priznat u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujući međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju koje BiH ima potpisane s Njemačkom, Austrijom i brojnim drugim zemljama, vaš staž nije izgubljen.

Procedura priznavanja staža:

Pokretanje postupka: Postupak se pokreće u Bosni i Hercegovini, podnošenjem zahtjeva nadležnoj entitetskoj instituciji – Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje (FZ MIO) ili Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske (Fond PIO RS).
Službena komunikacija: Domaća institucija će zatim, putem propisanih međudržavnih obrazaca, službeno zatražiti potvrdu o vašem stažu osiguranja od nositelja osiguranja u inozemstvu (npr. Deutsche Rentenversicherung u Njemačkoj ili Pensionsversicherungsanstalt u Austriji).
Ostvarivanje prava na mirovinu: Kada ispunite uvjete za mirovinu po zakonima jedne ili obje države, staž iz obje zemlje će se uzeti u obzir za utvrđivanje prava na mirovinu. Svaka država će isplaćivati dio mirovine koji je razmjeran stažu ostvarenom na njenom teritoriju. Preporučuje se da se zahtjev za potvrdu staža pokrene i do godinu dana prije podnošenja zahtjeva za mirovinu kako bi se izbjegla duga čekanja.

Pokretanje posla u domovini: Prilike i programi podrške

Povratak u domovinu mnogi vide kao priliku za pokretanje vlastitog posla, koristeći znanje, iskustvo i kapital stečen u inozemstvu. Iako je proces registracije tvrtke u BiH poznat po svojoj složenosti i može trajati i do 60 dana, postoje brojni programi podrške koji mogu olakšati ovaj put.

Registracija poslovanja:

Osnovni koraci uključuju odabir pravnog oblika (najčešće d.o.o. ili obrt), sastavljanje osnivačkog akta, ovjeru kod notara, sudsku registraciju, dobivanje statističkog i poreznog broja te otvaranje poslovnog računa u banci.

Programi podrške povratnicima i dijaspori:

USAID Projekt “Diaspora Invest”: Jedan od najznačajnijih projekata koji pruža podršku investicijama dijaspore. Kroz ovaj projekt, tvrtke u vlasništvu dijaspore ili one koje imaju poslovnu vezu s dijasporom mogu aplicirati za bespovratna sredstva (grantove) i dobiti tehničku podršku za razvoj poslovanja. Cilj je stvaranje novih radnih mjesta i poticanje gospodarskog rasta kroz ulaganja iz dijaspore.
Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica: Ovo ministarstvo redovito objavljuje javne pozive za podršku zapošljavanju i samozapošljavanju povratnika, uključujući programe za osnivanje početnih biznisa.
Međunarodna organizacija za migracije (IOM): IOM u BiH provodi različite programe, uključujući potpomognuti dobrovoljni povratak i reintegraciju, koji mogu uključivati i pomoć pri pokretanju malih poduzeća.
Lokalne razvojne agencije i kantonalne službe za zapošljavanje: Također je vrijedno istražiti poticaje i programe koje nude općinske i kantonalne institucije.

Postoje i pozitivne priče povratnika koji su se nakon godina rada, primjerice u Njemačkoj, vratili u BiH i uspješno pokrenuli vlastite tvrtke, služeći kao inspiracija drugima.

Zaključak

Dobrovoljni povratak u Bosnu i Hercegovinu je slojevit proces koji zahtijeva temeljito planiranje. Uredna odjava iz inozemstva postavlja temelje za miran prijelaz, dok mehanizmi za prijenos radnog staža osiguravaju da vaš trud i godine rada neće biti zaboravljeni. Najveći potencijal leži u pretvaranju povratka u novu poslovnu priliku. Uz brojne programe podrške usmjerene upravo na dijasporu i povratnike, stečeno znanje i kapital mogu postati pokretač ne samo osobnog uspjeha, već i gospodarskog razvoja lokalne zajednice. Povratak stoga nije samo povratak kući, već i prilika za novi početak i izgradnju budućnosti u domovini.

Povratnici mogu dovesti svoju stečenu imovinu bez plaćanja carine.