Svi roditelji, uključujući i strane državljane koji žive i rade u Austriji, imaju pravo na dječji doplatak (Familienbeihilfe). Ovaj sveobuhvatni vodič donosi ključne informacije o tome tko ostvaruje pravo na doplatak, do koje dobi djeteta, prava staratelja te relevantne zakone i propise.
Tko ima pravo na dječji doplatak?
Pravo na dječji doplatak u Austriji ne ovisi o visini prihoda roditelja. Osnovni uvjeti za ostvarivanje prava su legalan boravak i središte životnih interesa u Austriji. To znači da se pravo na doplatak ne veže isključivo za austrijsko državljanstvo.
Državljani Europske unije (EU) i Europskog gospodarskog prostora (EGP)
Državljani ovih zemalja koji su zaposleni ili samozaposleni u Austriji, u pravilu ostvaruju pravo na dječji doplatak. To vrijedi i u slučaju da obitelj stalno živi u nekoj drugoj državi članici. Ako su primanja u drugoj državi niža od austrijskih, Austrija isplaćuje razliku.
Državljani trećih zemalja
Državljani zemalja izvan EU/EGP-a također mogu ostvariti pravo na dječji doplatak, ali pod uvjetom da imaju važeću dozvolu za boravak i rad prema Zakonu o naseljavanju i boravku (NAG) ili određeni status prema Zakonu o azilu.
Prava Staratelja
Ne samo biološki roditelji, već i druge osobe koje skrbe o djetetu mogu imati pravo na dječji doplatak. To uključuje:
- Usvojitelje
- Udomitelje
- Očuhe i maćehe
- Bake i djedove
Ključni uvjet je da dijete živi u zajedničkom kućanstvu sa skrbnikom ili da skrbnik pretežno snosi troškove uzdržavanja djeteta. Ako dijete živi s oba roditelja, pravo prvenstveno ostvaruje majka, no ona se može odreći tog prava u korist oca.
Do koje dobi djeca imaju pravo na doplatak?
Dječji doplatak se u pravilu isplaćuje za svu maloljetnu djecu, odnosno do navršene 18. godine života.
Međutim, ovo se pravo može produžiti pod određenim uvjetima:
- Do 24. godine: za djecu koja se nalaze na stručnom obrazovanju ili studiraju, uz uvjet dokazivanja uspjeha na studiju.
- Do 25. godine: u nekim specifičnim slučajevima, kao što su osobe koje obavljaju dragovoljno socijalno služenje ili vojni obveznici.
- Neograničeno: za djecu sa značajnim stupnjem invaliditeta (više od 50% radne nesposobnosti), uz liječnički atest. U tim slučajevima isplaćuje se i uvećani dječji doplatak.
Iznosi dječjeg doplatka u 2024. godini
Iznos dječjeg doplatka ovisi o dobi djeteta i progresivno raste. Za 2024. godinu, mjesečni iznosi su sljedeći:
| Dob djeteta | Mjesečni iznos |
|---|---|
| Od rođenja | 132,30 € |
| Od 3. godine | 141,50 € |
| Od 10. godine | 164,20 € |
| Od 19. godine | 191,60 € |
Osim osnovnog iznosa, postoje i dodaci za više djece. Na primjer, za dvoje djece, ukupan mjesečni iznos se uvećava za 7,10 € po djetetu. Obitelji s oporezivim prihodom manjim od 55.000 eura godišnje također imaju pravo na dodatne isplate.
Uz dječji doplatak, roditelji primaju i porezni bonus za djecu (Kinderabsetzbetrag) koji iznosi 61,80 eura mjesečno po djetetu.
Zakoni i propisi
Glavni zakon koji regulira dječji doplatak u Austriji je Zakon o izjednačavanju obiteljskih tereta iz 1967. godine (Familienlastenausgleichsgesetz 1967 – FLAG). Ovaj zakon definira sve uvjete za stjecanje prava, visinu doplatka, kao i prava i obveze korisnika.
Važno je napomenuti da je Austrija 2019. godine uvela tzv. indeksaciju dječjeg doplatka za djecu koja žive u drugim zemljama EU-a. Međutim, Europski sud pravde je takvu praksu proglasio diskriminatornom i protivnom pravu EU-a, te je Austrija u srpnju 2022. godine ukinula indeksaciju. To znači da svi radnici iz EU-a koji rade u Austriji, bez obzira na to gdje im djeca žive, imaju pravo na puni iznos dječjeg doplatka.
Postupak podnošenja zahtjeva
Zahtjev za dječji doplatak podnosi se nadležnoj poreznoj upravi (Finanzamt). Od rođenja djeteta u Austriji, postupak se u pravilu pokreće automatski. U drugim slučajevima, potrebno je podnijeti zahtjev i priložiti potrebnu dokumentaciju, kao što su:
- Rodni list djeteta
- Dokaz o prebivalištu u Austriji
- Dokaz o statusu boravka (za državljane trećih zemalja)
- Potvrda o školovanju za djecu stariju od 18 godina
Zahtjev je moguće podnijeti i retroaktivno, za najviše pet godina unatrag. Važno je nadležnom tijelu prijaviti svaku promjenu okolnosti koja bi mogla utjecati na pravo na doplatak.
