Preseljenje u novu zemlju donosi brojne izazove, a jedan od najvažnijih za obitelji s djecom jest integracija u obrazovni sustav. Njemačka, sa svojim federalnim uređenjem, nudi specifičan školski sustav koji se u mnogočemu razlikuje od onog u Hrvatskoj. Ovaj članak donosi pregled osnovnoškolskog obrazovanja u Njemačkoj, upisa djece, jezičnih aspekata, sustava ocjenjivanja te važnosti prilagodbe za hrvatske obitelji.
Osnovnoškolsko obrazovanje u Njemačkoj
U Njemačkoj postoji obvezno školovanje koje traje najmanje devet godina, a djeca u pravilu kreću u školu s navršenih šest godina života, iako se to može razlikovati ovisno o saveznoj pokrajini. Osnovna škola, poznata kao Grundschule, obično traje četiri godine, od 1. do 4. razreda. Izuzetak su savezne pokrajine Berlin i Brandenburg, gdje osnovna škola traje šest godina. Pohađanje državnih škola je besplatno, dok se privatne škole plaćaju.
Nakon završene Grundschule, djeca se usmjeravaju u različite vrste srednjih škola, što je jedna od ključnih razlika u odnosu na hrvatski sustav. Učitelji Grundschule u 4. razredu daju preporuke za daljnje školovanje (Schullaufbahnempfehlung), uzimajući u obzir akademski uspjeh djeteta, a roditelji se s njima konzultiraju o odabiru. Najčešće vrste srednjih škola su Hauptschule, Realschule, Gymnasium i Gesamtschule. Ovaj dio članka odgovara na upite poput: “Kako ide osnovna škola u Njemačkoj?” i “Kakvo je osnovnoškolsko obrazovanje u Njemačkoj?”
Kada počinje i završava školska godina?
Školska godina u Njemačkoj obično počinje u kolovozu ili rujnu i završava u lipnju ili srpnju, ovisno o saveznoj pokrajini. Zbog federalnog uređenja, datumi školskih praznika, uključujući i ljetne, također se razlikuju od pokrajine do pokrajine. Ljetni praznici najčešće počinju od kraja lipnja do početka kolovoza i traju do sredine rujna. Informacije o “kada počinje školska godina u Njemačkoj” i “kada završava školska godina u Njemačkoj” možete pronaći ovdje.
Kako upisati dijete u osnovnu školu u Njemačkoj?
Obaveza upisa djeteta u školu nastaje u jesen tekuće godine ako dijete napuni šest godina do 30. lipnja. Za djecu rođenu između 1. srpnja i 30. rujna, roditelji mogu odlučiti hoće li dijete krenuti tekuće ili sljedeće godine. Poziv za upis obično stiže automatski, a djeca se u većini slučajeva raspoređuju u školu koja je najbliža njihovoj adresi stanovanja (Anmeldeschule).
Za upis su potrebni sljedeći dokumenti: rodni list djeteta, dokaz o adresi stanovanja (npr. prijava boravka), dokumenti o prethodnom obrazovanju (ako dijete dolazi iz druge zemlje), te medicinski dokumenti o cijepljenju i zdravstvenom stanju. Preporučuje se da roditelji dovedu dijete osobno na termin za upis. U slučaju da dijete još ne govori njemački, važno je obratiti se školi, jer mnoge nude posebne pripremne razrede ili dodatnu nastavu njemačkog jezika. Ovaj odjeljak detaljno objašnjava “kako upisati dijete u osnovnu školu u Njemačkoj” i “koji su dokumenti potrebni za upis u njemačku školu”.
Jezik predavanja
Nastavni jezik u njemačkim školama je njemački. Za djecu koja dolaze iz inozemstva i ne govore dovoljno njemački, škole često osiguravaju dodatnu podršku u učenju jezika. To se obično odvija kroz takozvane Vorbereitungsklasse (pripremne razrede) ili nastavu Deutsch als Zweitsprache (njemački kao drugi jezik). Cilj je omogućiti djeci da što prije prate redovnu nastavu i integriraju se. Neke škole su prije nudile i dopunsku nastavu na materinjem jeziku, no to nije univerzalan slučaj. Odgovor na pitanje “Na kojem jeziku će dijete slušati predavanja u Njemačkoj?” je njemački, uz dostupnu dodatnu podršku.
Sustav ocjenjivanja u njemačkim školama
Sustav ocjenjivanja u Njemačkoj varira, ali najčešći je onaj od 1 do 6. Pritom je ocjena 1 “vrlo dobar” (sehr gut) i predstavlja najbolju ocjenu, dok je ocjena 6 “nedovoljan” (ungenügend) i najlošija. Ocjene odražavaju trenutni status procesa učenja djeteta i mogu biti relevantne za daljnju podršku i usmjeravanje. Djeca u osnovnoj školi obično počinju dobivati ocjene od drugog polugodišta drugog, ili od trećeg razreda, ovisno o saveznoj pokrajini. Postoji i sustav ocjenjivanja od 1 do 15 bodova koji se uglavnom koristi u gimnazijama i tehničkim fakultetima. Više o “kakav je sistem ocjenjivanja u Njemačkim školama” saznajte ovdje.
Zaključak
Školovanje hrvatske djece u Njemačkoj zahtijeva prilagodbu na drugačiji obrazovni sustav, gdje savezne pokrajine imaju značajnu autonomiju. Rani početak specijalizacije, obvezno školovanje i sustav ocjenjivanja ključne su značajke. Za obitelji koje se doseljavaju, važno je informirati se o specifičnostima obrazovnog sustava u pokrajini u kojoj žive te aktivno sudjelovati u procesu upisa i integracije djeteta. Iako jezik može predstavljati početnu barijeru, njemačke škole nude programe podrške kako bi se djeci olakšao prijelaz i omogućio uspjeh u obrazovanju.
