Njemački mirovinski sustav temelji se na doprinosima i bodovnom sustavu (Entgeltpunkte). Pravo i visina mirovine ovise o dobi, priznatim razdobljima osiguranja i broju ostvarenih bodova. Ovaj članak detaljno objašnjava tko ima pravo, vrste mirovina, način obračuna, priznanja razdoblja i praktične korake za podnošenje zahtjeva.
1. Tko ima pravo na njemačku mirovinu (osnovni uvjeti)
Pravo na zakonsku (državnu) mirovinu u Njemačkoj ovisi o kombinaciji životne dobi (tzv. Regelaltersgrenze) i ispunjenim uvjetima osiguranja (Wartezeit). Za većinu osoba rođenih 1964. i kasnije, standardna dob za punu starosnu mirovinu iznosi 67 godina. Međutim, da bi se uopće steklo pravo na isplatu redovne starosne mirovine, obično je potrebno imati barem 5 godina (60 mjeseci) priznatih razdoblja u sustavu.
U praksi se ne gleda jednostavno “broj godina radnog staža” kao u nekim drugim sustavima, nego se vodi evidencija o doprinosnim razdobljima (Beitragszeiten) i priznatim razdobljima (Anrechnungszeiten), koja zajedno određuju pravo i utječu na iznos mirovine.
2. Vrste starosnih mirovina
Neke od najvažnijih vrsta starosnih mirovina su:
- Regelaltersrente (redovna starosna mirovina) — temeljna mirovina za one koji dosegnu zakonsku dob i ispune opću Wartezeit (najčešće najmanje 5 godina).
- Altersrente für langjährig Versicherte — za osiguranike s dužim razdobljima osiguranja (npr. oko 35 godina); može omogućiti raniji odlazak u mirovinu, ali često uz trajne odbitke ako se odlazi prije redovne dobi.
- Altersrente für besonders langjährig Versicherte — za osobe s vrlo dugim periodima (npr. 45 godina); kod nekih generacija ovo može omogućiti raniji odlazak s manjim ili bez odbitaka, ovisno o pravilima.
- Altersrente für schwerbehinderte Menschen — posebne olakšice za teško invalide ili osobe s trajnim smanjenjem radne sposobnosti.
- Erwerbsminderungsrente — mirovina zbog smanjene radne sposobnosti, zasebna kategorija s vlastitim pravilima i Wartezeit-uvjetima.
3. Kako se računa visina mirovine
Osnovna formula kojom se približno računa mjesečna mirovina je:
Mjesečna mirovina = Entgeltpunkte × Zugangsfaktor × Aktueller Rentenwert × Rentenartfaktor
Objasnimo pojmove:
- Entgeltpunkte (EP) — bodovi koje zarađujete svake godine u odnosu na prosječnu zaradu u Njemačkoj. Ako tijekom godine zarađujete točno prosjek, za tu godinu dobijete 1 EP; ako više, dobijete više bodova, ako manje — manje.
- Zugangsfaktor — faktor koji korigira mirovinu ako se ona započne prije (faktor < 1) ili poslije (faktor > 1) regularne dobi. Prijevremeni odlazak obično donosi trajni odbitak po mjesecu ranijeg početka.
- Aktueller Rentenwert — trenutna novčana vrijednost jednog entgeltpointa (iznosi se povremeno prilagođava; radi okvirne orijentacije, vrijednost se mijenja tijekom vremena).
- Rentenartfaktor — ovisi o vrsti mirovine (za redovnu starosnu mirovinu obično je 1,0).
Primjer: zbrojite sve entgeltbodove koje ste prikupili tijekom karijere i pomnožite ih s aktualnom vrijednošću boda — dobit ćete osnovni iznos prije korekcija za prijevremeni/odgođeni početak i prije odbitaka za zdravstveno, na primjer.
4. Prijevremeni odlazak u mirovinu i odbici
Prijevremeni (raniji) odlazak u mirovinu moguć je u određenim okolnostima, ali obično donosi trajno smanjenje mirovine. Standardno umanjenje za prijevremeni početak iznosi približno 0,3% po mjesecu prije redovne dobi (što znači oko 3,6% godišnje), ali konkretni iznosi i maksimalni odbici ovise o vrsti mirovine i osobnim okolnostima.
Suprotno tome, odgoda početka mirovine nakon zakonske dobi može vam donijeti povisicu (tzv. Zuschläge) — za svaki mjesec odgode dodaje se određeni postotak koji trajno povećava mjesečnu isplatu.
5. Koja razdoblja se uvažavaju
Uz razdoblja u kojima su plaćani doprinosi, postoje i razdoblja koja se priznaju bez izravnih uplata, ali imaju utjecaj na ostvarivanje prava i iznos:
- Roditeljska skrb (Kindererziehungszeiten) — razdoblja skrbi za djecu često se vrednuju i priznaju prilikom obračuna i prelaska Wartezeit-a.
- Vojna ili civilna služba — obično se priznaju kao osigurana razdoblja.
- Bolovanja i socijalne naknade — određena razdoblja nezaposlenosti s primanjem naknada mogu se računati kao priznati periodi.
- Rad u inozemstvu — razdoblja osiguranja u drugim državama EU/EØS i Švicarskoj, te u državama s kojima Njemačka ima ugovor, mogu se zbrojiti pri provjeri ispunjenja Wartezeit-a; svaka država potom obračunava svoj dio mirovine prema vremenu koje je osigurano u toj državi.
6. Posebna napomena za radnike iz Bosne i Hercegovine
Ako ste radili i u Njemačkoj i u Bosni i Hercegovini, moguće je da će se razdoblja iz obje zemlje uzeti u obzir pri utvrđivanju prava (totalizacija razdoblja). Njemački mirovinski sustav surađuje s nadležnim institucijama i može zatražiti podatke iz inozemstva kako bi se pravilno odredilo imate li pravo i za koliko godina.
U praksi: obavijestite nadležni njemački ured o svom radnom iskustvu u BiH i priložite potrebne potvrde kako bi se razdoblja mogla ispravno priznati.
7. Kako i kada podnijeti zahtjev
Preporuka je podnijeti zahtjev za mirovinu nekoliko mjeseci prije željenog početka isplate (uobičajeno oko 3 mjeseca ranije) kako bi se izbjegla kašnjenja, osobito ako postoje međunarodna razdoblja ili potreba za dodatnom dokumentacijom.
Zahtjev se može podnijeti online putem službene platforme ili u regionalnom uredu Deutsche Rentenversicherung. Prilikom podnošenja pripremite osobne podatke, broj osiguranja (Versicherungsnummer), bankovne podatke i dokumente koji dokazuju razdoblja rada, roditeljskih prava ili inozemna razdoblja ako ih imate.
8. Porezi i zdravstveno osiguranje za umirovljenike
Državna mirovina smatra se oporezivim dohotkom te je dio mirovine podložan porezu, dok manji dio može ostati neoporeziv kroz tzv. rentenfreibetrag. Također, umirovljenici obično ostaju osigurani za zdravstveno osiguranje kroz specijalni režim (Krankenversicherung der Rentner) i na mirovinu se primjenjuju doprinose za zdravstveno osiguranje.
9. Savjeti — što napraviti sada
- Provjerite svoj Versicherungsverlauf i dostavljenu Renteninformation te utvrdite postoje li “rupe” u evidenciji.
- Ako imate radni staž u inozemstvu (npr. u BiH), obavijestite DRV kako bi se razdoblja mogla priznati.
- Razmotrite dobrovoljne uplate ako imate praznine koje bi mogle spriječiti ostvarenje prava ili smanjiti mirovinu.
- Ako planirate raniji odlazak, napravite simulaciju učinka odbitaka; ako planirate odgodu, provjerite koliko bi vam to moglo povećati mirovinu.
Zaključak
Njemačka zakonska mirovina ovisi i o dozi (postignutoj starosnoj dobi) i o količini uplaćenih/priznatih razdoblja. Standardna dob za punu mirovinu za novije generacije je 67 godina, ali postoje različite vrste mirovina koje omogućuju raniji ili odgođeni početak, svaka sa svojim pravilima i posljedicama za iznos. Visina mirovine izračunava se na temelju entgelt-bodova, vrijednosti boda i faktora za prijevremeni ili odgođeni početak. Pripremite dokumentaciju, provjerite svoj osiguravajući dosje i podnesite zahtjev na vrijeme kako biste osigurali pravovremenu isplatu.
